Endoskopska kirurgija

Vrste endoskopije

Endoskopija je medicinski postupak koji liječnicima omogućuje uvid u unutrašnjost tijela pomoću tanke, fleksibilne cijevi s kamerom i svjetlom. Evo nekih uobičajenih vrsta endoskopije:

1. Gornja gastrointestinalna (GI) endoskopija: Ovaj postupak ispituje jednjak, želudac i prvi dio tankog crijeva. Često se koristi za dijagnosticiranje stanja poput čira ili upale.

2. kolonoskopija: Ovaj tip gleda debelo crijevo (debelo crijevo) i rektum. Pomaže u probiru kolorektalnog raka i identificiranju drugih problema poput polipa ili upala.

3. bronhoskopija: Ovom endoskopijom provjeravaju se dišni putovi i pluća. Koristi se za dijagnosticiranje plućnih bolesti, infekcija ili tumora.

4. cistoskopija: Ovim postupkom ispituju se mokraćni mjehur i uretra. Pomaže u dijagnosticiranju problema s mjehurom, infekcija ili tumora.

5. Artroskopija: Koristi se za pregled i liječenje problema sa zglobovima, ova endoskopija uključuje umetanje kamere u zglobni prostor, često u koljeno, da se vidi oštećenje ili upala.

6. laparoskopija: Ova vrsta omogućuje kirurzima pregled trbušne šupljine kroz male rezove. Često se koristi za operacije poput uklanjanja žučnog mjehura ili popravka kile.

7. Endoskopski ultrazvuk (EUS): Ovo kombinira endoskopiju s ultrazvukom za dobivanje slika probavnog trakta i okolnih tkiva, korisnih za otkrivanje tumora.

Prednosti endoskopije:

1. Minimalno invazivan: Endoskopija je manje invazivna od tradicionalnih operacija. Obično uključuje male rezove ili prirodne otvore na tijelu, što znači kraće vrijeme oporavka i manje boli.

2. Brza dijagnoza: Endoskopija omogućuje liječnicima da vide i dijagnosticiraju probleme u stvarnom vremenu. To znači da pacijenti mogu dobiti brže liječenje za svoje stanje.

3. Mogućnosti liječenja: Osim dijagnoze, endoskopija se može koristiti za liječenje određenih stanja, poput uklanjanja polipa, uzimanja biopsija ili zaustavljanja krvarenja, sve tijekom istog postupka.

4. Manje vremena za oporavak: Budući da je endoskopija manje invazivna, pacijenti često imaju kraće boravke u bolnici i brži oporavak u usporedbi s otvorenim operacijama.

5. Vizualizacija u stvarnom vremenu: Kamera koja se koristi u endoskopiji daje slike uživo, pomažući liječnicima da precizno procijene stanje unutarnjih organa.

Rizici endoskopije:

1. Infekcija: Kao i kod svakog medicinskog postupka, postoji rizik od infekcije na mjestu umetanja endoskopa. Međutim, ovaj je rizik općenito nizak.

2. Krvarenje: Neki postupci mogu uzrokovati krvarenje, osobito ako se tkivo ukloni ili ako postoje zdravstveni problemi. U rijetkim slučajevima to može zahtijevati dodatno liječenje.

3. Perforacija: U rijetkim slučajevima, endoskop može slučajno napraviti rupu u organu, što dovodi do ozbiljnih komplikacija. To je češće kod određenih postupaka, poput kolonoskopije.

4. Rizici od sedacije: Mnoge endoskopije zahtijevaju sedaciju, što nosi svoje rizike, posebno za one s problemima disanja ili srca. Pacijenti moraju biti pod nadzorom tijekom i nakon zahvata.

5. nelagodnost: Pacijenti mogu osjetiti privremenu nelagodu, nadutost ili grčeve nakon postupka. Ovi se simptomi obično brzo povuku.

6. Alergijske reakcije: Neki pacijenti mogu imati alergijske reakcije na sedative ili lijekove korištene tijekom postupka.

 
Endoskopski lijekovi: Endoskopska kirurgija nudi alternative i za dijagnozu i za liječenje. Omogućuje pregled i biopsiju nenormalnih tkiva, uklanjanje tumora ili polipa, upravljanje gastrointestinalnim krvarenjem, širenje striktura, umetanje stentova i još mnogo toga. Konkretno liječenje određeno je temeljnom bolešću otkrivenom tijekom procesa.

Postupak od Endoskopska kirurgija

Prije postupka:

1. savjetovanje: Prije endoskopije pacijenti će se konzultirati sa svojim liječnikom. Liječnik će razgovarati o svrsi postupka, pregledati povijest bolesti i odgovoriti na sva pitanja.

2. Upute prije postupka: Pacijenti će dobiti posebne upute koje mogu uključivati:

   • Post: Mnoge endoskopije zahtijevaju od pacijenata da izbjegavaju hranu i piće određeno vrijeme prije postupka (obično 6-12 sati) kako bi se osigurao jasan pogled.
   • Prilagodbe lijekova: Pacijenti će možda morati prestati uzimati ili prilagoditi određene lijekove, posebice lijekove za razrjeđivanje krvi, prije postupka.
   • Priprema crijeva: Za postupke poput kolonoskopije, pacijenti će možda morati slijediti posebnu dijetu i uzimati laksative za čišćenje crijeva.

3. Organiziranje prijevoza: Budući da se sedacija često koristi, pacijenti bi trebali organizirati da ih netko odveze kući nakon zahvata.

Tijekom postupka:

1. Dolazak i prijava: Po dolasku u bolnicu ili kliniku, pacijenti će se prijaviti i možda će morati presvući se u ogrtač.

2. Priprema: IV (intravenozni) vod obično se stavlja u pacijentovu ruku za sedaciju i lijekove. Zdravstveni tim pratit će vitalne znakove, poput otkucaja srca i krvnog tlaka.

3. Umirenje: Pacijenti će dobiti sedacije koje će im pomoći da se opuste i umanje nelagodu. Razina sedacije može varirati ovisno o postupku i potrebama pacijenta, u rasponu od blage sedacije do opće anestezije.

4. Umetanje endoskopa:

   • Liječnik će umetnuti endoskop (tanku cijev s kamerom i svjetlom) kroz usta, anus ili drugi prirodni otvor, ovisno o vrsti endoskopije.
   • Kamera će slati slike u stvarnom vremenu na monitor, omogućujući liječniku da pregleda unutarnje organe i identificira sve probleme.

5. Dijagnostička i terapijska djelovanja: Ako je potrebno, liječnik može uzeti biopsije (male uzorke tkiva), ukloniti polipe ili provesti druge terapijske radnje tijekom postupka.

6. Trajanje: Cijeli postupak obično traje između 15 i 60 minuta, ovisno o vrsti i složenosti endoskopije.

Nakon postupka:

1. 1. Oporavak: Nakon postupka, pacijenti će biti premješteni u prostor za oporavak gdje će biti nadzirani dok sedacija popušta. To može potrajati oko 30 minuta do sat vremena.

   2. Upute nakon zahvata: Nakon što se pacijenti probude, zdravstveni tim će dati upute za njegu kod kuće. To može uključivati:

      • Dijeta: Pacijentima se može savjetovati da započnu s bistrim tekućinama i postupno se vrate na redovitu prehranu.
      • Ograničenja aktivnosti: Pacijenti će možda morati izbjegavati dizanje teških tereta, naporne aktivnosti ili vožnju dan ili dva, osobito ako su pod sedativima.

   3. Upravljanje nelagodom: Neki pacijenti mogu osjetiti blagu nelagodu, nadutost ili grčeve nakon postupka. Ako je potrebno, mogu se preporučiti lijekovi protiv bolova koji se izdaju bez recepta.

   4. Naknadna njega:

      • Liječnik će razgovarati o rezultatima endoskopije, uključujući sve nalaze ili potrebne tretmane.
      • Može se zakazati kontrolni pregled kako bi se razgovaralo o rezultatima biopsije ili daljnjem liječenju.

   5. Znakovi za hitne slučajeve: Pacijentima će se savjetovati da kontaktiraju svog liječnika ako osjete jaku bol, prekomjerno krvarenje, vrućicu ili znakove infekcije nakon zahvata.